
Gavran i vrana
Gavran i vrana pripadaju rodu Corvus, iz porodice vrana (Corvidae), i obe ptice se često nalaze na listama ptica štetočina.
Vrane se hrane semenjem i usevima, mogu da napadnu živinu na otvorenim farmama, a jedu i otpatke i strvinu.
Gavran i vrana: koja je razlika?
Gavran (Corvus corax) i siva vrana (Corvus cornix) pripadaju istoj porodici, ali su to dve različite vrste. Gavran je najveći pripadnik te porodice.
- Veličina: gavran je dug 60–68 cm, a vrana oko 45–47 cm.
- Raspon krila: kod gavrana je 120–150 cm, a kod vrane oko 93–104 cm.
- Težina: gavran ima 800–1500 g, a vrana oko 370–650 g.
- Perje: gavran je potpuno crn. Siva vrana ima crnu glavu, krila i rep, a telo joj je sivo. Crna vrana je iste veličine i oblika, ali je potpuno crna.
- Kljun: gavran ima snažan kljun i čupavo perje na grlu.
- Rep u letu: kod gavrana je u obliku klina ili romba, a kod vrane je zaobljen, poput lepeze.
- Glasanje: gavran se oglašava dubokim i snažnim „kronk-kronk“, a vrana glasnim i promuklim „kra-kra“.
- Život u grupi: gavran se često viđa u paru ili u maloj porodičnoj grupi, a vrane su društvenije tokom zime.
I svraka pripada istoj porodici, ali se lako prepoznaje po crno-belom perju. Pročitajte više na našoj stranici o svraci.
Česta pitanja
Da li su gavran i vrana ista ptica?
Nisu. Pripadaju istoj porodici, ali su to različite vrste. Gavran je znatno veći i teži od vrane.
Šta jedu vrane?
Vrane su svaštojedi. Jedu semenje, voće, insekte, strvinu, jaja i mlade drugih ptica, a u blizini naselja i ostatke hrane.
Šta jedu gavrani?
Gavrani se hrane uglavnom strvinom, ali jedu i insekte i manji živi plen.
Da li vrane prave štetu na usevima?
Da. Vrane jedu semenje i voće i mogu da oštete setvu, voćnjake i cerade za silažu.
Kako oterati vrane sa useva bez otrova?
Vrane se plaše ptica grabljivica. SCARYBIRD je zmaj u obliku grabljivice na teleskopskom štapu visine 6 m: leti i na veoma slabom vetru, pokriva oko 1,5 hektara i ne pravi buku. Pomerajte ga za 3–4 metra na svakih 5–7 dana, kako biste smanjili navikavanje ptica. Nijedan sistem ne štiti 100%, ali može znatno da smanji štetu.
Vrana je pametna ptica
Tim istraživača sa Univerziteta u Oksfordu (Velika Britanija) objavio je 2009. godine u časopisu PLoS ONE studiju koja pokazuje koliko su vrane inteligentne ptice. Studija je sprovedena na novokaledonskim vranama, koje i u divljini koriste alate da bi došle do hrane.
Već 2002. godine jedan eksperiment je pokazao da je ženka po imenu Beti, koja je živela u zatočeništvu, sama izmislila alat prilagođen zadatku. Korišćenje alata u nizu, odnosno upotreba jednog alata da bi se došlo do drugog, ranije je primećeno kod mnogih primata, a prema istraživanju sprovedenom na Novom Zelandu i kod vrana.
Tim iz Oksforda je zatim testirao sedam vrana u zatočeništvu. Ptice su morale da upotrebe mali štap da bi dohvatile srednji, zatim srednji da bi dohvatile veliki, i tek velikim štapom da bi došle do hrane koja bi inače bila nedostupna. Pet vrana je uspelo da koristi alate u nizu, četiri već iz prvog pokušaja, i to bez prethodne obuke. Detaljna analiza je pokazala da nisu delovale nasumično: kada bi ptica počela da koristi alat, uvek je birala veći od prethodnog.
Ova studija pokazuje sposobnosti koje su retko zabeležene kod ptica, ali i podseća da kognitivne veštine treba upoređivati oprezno: inteligentno ponašanje ne zahteva uvek izuzetno složene mentalne sposobnosti.
Rešavanje problema vrana
Rešavanje problema sa vranama nije lak posao. Prvo treba upoznati ovu pticu: vrane najčešće žive u blizini sela, u gradovima i pored autoputeva, gde lako nalaze hranu. Hrane se semenjem i usevima, a na farmama na otvorenom mogu da napadnu i jaja i piliće. Jedu i otpatke i mrvice. Gnezde se u grupama, za razliku od golubova, a period gnežđenja u Evropi je april–maj.
Da bi se rešili vrana, neki koriste zeleni laser u večernjim satima (pažljivo, nikada prema ljudima ili vozilima) ili uređaje sa jakim zvukom, koji, međutim, stalno uznemiravaju i ljude u okolini. Neke opštine razmišljaju čak i o seči drveća. Postoji i tiše rešenje: kontaktirajte nas da saznate više o našem zmaju za plašenje ptica, koji drži vrane podalje bez buke.
